2012 Ghanaian Language & Culture – (Ga) Past Questions – Paper Two
(COMPOSITION)
1. Ha saji ni abibli nɛɛ ekome pɛ hetoo. Oniŋmaa lɛ fɔlɛ akafa fe wiemɔkulibii 150.
(a) Tsɔɔmɔ onaanyo ko gbɛ kɛjɛ osukuu lɛ kɛya oshia
(b) Mɛni ofeɔ yɛ shia daa Hɔɔ aloo Hɔgbaa
(c) Miisshɛɛ wolo ko ni okane
(d) Ani esa ani aha Ghana gbekɛbii fɛɛ aya sukuu.
(e) Ofata he kɛtee shisharamɔ gbɛfaa ko yɛ he ko ni yɔɔ miishɛɛ. Ŋmaa wolo oyaha onyɛkwɛ ko yɛ maŋkroko mli ni ogba lɛ nɔ nib a.
ANSWER HERE
(COMPREHENSION)
2. Kanemɔ sane ni baa nɛɛ ni oha sanebimɔi ni nyiɛ sɛɛ lɛ fɛɛ ahetoo.
Mikaiɔ kukrudu ni shi 1939 lɛ. Nakai be mli lɛ wɔyɛ gbɛkɛ nikasemɔ yɛ Achimota. Eyɛ gbeyei, shi wɔtsui efaaa. Atswa ŋmlɛ lɛ kpatu. Wɔkpleke shi gidigidi kɛbadamɔ kpataa mli. Wɔtsɔɔlɔi ni leee nɔ ni kukrudu ji tete po ahe kpokpooo. Amɛha wɔ tsui akɛ nɔ ko tsɔ ko baŋ dɔŋŋ.
Sɛɛ mli lɛ mina mile akɛ krukrudu wulu ko shi yɛ San Francisco yɛ afii 1906 mli, ni eko hu shi yɛ Japan 1923. Enɛ hewɔ lɛ, amamɔ tsui yɛ maji nɛɛ amli bɔ ni amɛaanyɛ amɛdamɔ kukrudushimɔ naa. Efeee mi naakpɛɛ akɛ kɛjɛ 1939 sɛɛ lɛ, mlai ni yɔɔ tsui ama mɔmɔ he yɛ Ghana lɛ amia amɛmli.
Manyɛ makɛɛ akɛ, kɛji kukrudu ko aaashi wɔ lɛ tsui komɛi kɛ aaakumɔ. Mɛi ni tsui aaakumɔ ashwie amɛnɔ afu amɛ lɛ awekumɛi aaashwa tsumalɔi kɛ mɛi fɛɛ ni yɔɔ nɔ ko kɛɛmɔ yɛ tsui amamɔmɔ he lɛ akɛ afu amɛ tamɔ afuɔ wuɔ. Mɛi ni yi aaana wala lɛ aaalomɔ onukpai lɛ akɛ amɛnaaa shɔŋŋ nii. Shi wui ni kwɛɔ feɔ naagbai nɛɛ, jeee ŋmɛnɛ adu.
Kɛji kukrudu ko aaashi wɔ lɛ, mɛi ni ha nyɔɔŋ nii ni aŋmɛ amɛ gbɛ amɛmamɔ tsui yɛ he fɛɛ he kɛkɛ lɛ baana akɛ amɛha nyɔɔŋ nii kɛtao gbɛ kɛya amɛgbonyo bui amli. Fɛɛ sɛɛ lɛ, esa akɛ wɔ mɛi ni wɔhiɛ ka lolo lɛ, wɔwii wɔhe kɛjɛ blema tɔmɔi lɛ ahe. Esa ni wɔkɛ wɔnane ama shi ni wɔto gbɛjianɔ ni kukrudu ko akafite nii fe nine.
(a) Mɔ ni gba sane nɛɛ, be ni kukrudu lɛ hi shi nɛgbɛ eyɔɔ ?
(b) Mɛni afi mli krukudu ni sanegbalɔ lɛ gbaa wɔ ehe sane lɛ shi ?
(c) Mɛni hewɔ amɛkpleke shi gidigidi kɛtee kpataa mli lɛ ?
(d) Mɛni afii amli kukrudu shi yɛ San Francisco kɛ Japan lɛ ?
(e) Te afu amɛ tamɔ afuɔ wuɔ shishi hu ?
(f) Bɔ ni akɛ he fɛɛ he kɛkɛ etsu nii yɛ sane lɛ mli lɛ, te shishi hu ?
(g) Tsɔɔmɔ nɔ kome ko ni aaanyɛ afee ŋmɛnɛ kɛkudɔ wɔ kukrudushimɔ mli nifitemɔ mli
(h) Kukrudu kɛ sɛɛ lɛ mɛni afee yɛ tsui amamɔmɔ he mlai ahe ?
(i) Mɛni ji amɛha nyɔɔŋ nii kɛtao gbe kɛya amɛgbonyo bui amli shishi ?
(j) Wo sane ni okane lɛ gbɛi. Gbɛi lɛ akafa fe wiemɔkulibii Kpawo
ANSWER HERE
3. Tsɔɔmɔ wiemɔ ni kɛ wiemɔkulibii ni afolɔ amɛshishi lɛ shiɔ koŋ
(a) Mitsɔɔlɔ lɛ ŋmaa nii oya
(b) Polisifonyo lɛ kwɔ
(c) Nu ni yɔɔ tɔ lɛ mli lɛ jeɔ ŋma
(d) Abifao lɛ miijo
(e) Nitsulɔi lɛ eje nitsumɔ shishi
Tsɔɔmɔ wiemɔweku mli ni wiemɔi ni afolɔ amɛshishi lɛ yɔɔ.
(f) Amɛsere kɛfo faa lɛ
(g) Gbɛfalɔi lɛ tsɔ jɔɔ ɛoo lɛ mli
(h) Sukuu gbekɛbii lɛ ye nii lɛ hwaŋhwaŋ
(i) Amɛ na bo nyɛ
(j) Toiŋɔlɛ yɛ akrowa lɛ mli
Saamɔ oŋmala saji ni baa nɛɛ ni okɛ niŋmaa mli okadii ni sa awo mli
(k) Mikɛlɛ ekpeko da Mansa kɛɛ polisifoi lɛ
(l) Daa gbi lɛ Ama nyiɛɔ kilomitai enumɔ kɛyaa sukuu
(m) Enyiɛ ekɛɛ ebaahe
(n) Abaagbele sukuu gbεgbo nyɔɔŋ lɛ nɔ
(o) Kuu lɛ fa gbɛ kɛtee Togo, Benin kɛ Nigeria
Tsɔɔmɔ feemɔwiemɔi ni yɔɔ saji ni baa nɛɛ amli lɛ
(p) Ama ana datrɛfonyo lɛ amrɔ nɔŋŋ
(q) Anɔkwale lɛ baaje kpo
(r) Orufu agbo lɛ emi kpiŋ
(s) Gbekɛbii lɛ miibɔ nsra yɛ paaki lɛ nɔ
(t) Kpeeŋbii lɛ kpeɔ shi kome daa afi
ANSWER HERE